>
Hrvatski uljudbeni pokret www.hrvatskauljudba.hr www.croatia-stateoflaw.com  
Naslovnica arrow Ranije objavljeno arrow Politika arrow DON FRANE BULIĆ (4. X. 1846. - 29. VII. 1934.) - 2. dio od 2
Nedjelja, 20 Travanj 2014
 
 
DON FRANE BULIĆ (4. X. 1846. - 29. VII. 1934.) - 2. dio od 2 PDF Ispis E-mail
Srijeda, 16 Srpanj 2008
LEGENDA HRVATSKE ARHEOLOGIJE

Ivo Perić, (Frane Bulić kao zastupnik u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću), u knjizi: Politički portreti iz prošlosti Dalmacije, Književni krug, Split, 1990, str. 233, kaže da je don Frane kao općinski vijećnik Narodne stranke u Splitu 1887. rekao: "... Grad ne smije gledati na selo s omalovažavanjem. Bulić se u vezi s tim prisjetio da ranije nije mogao doći u Split, a da ga neizgrde i "ne isfućkaju zato jer je iz Vranjica dolazio". ...Čak i stranački protivnici počinju osjećati i shvaćati da samo u ujedinjenoj i samoupravnoj Hrvatskoj, Split ima svoju budućnost". Ali, ako ti protivnici "ne prihvaćaju još hrvatski barjak" - ukazivao je Bulić - "prigrlit će ga njihovi sinovi".

Nenad Cambi, (Frane Bulić život i djelo), u knjizi: Frane Bulić, Izabrani spisi, Književni krug, Split, 1984, str. 7, 12, 20, 38-39, 43, kaže: "U Dubrovniku se upoznao s Arthurom Evansom, tadašnjim dopisnikom "Manchester Guardiana" iz Dubrovnika, kasnijim otkrivačem Knossosa i prvim interpretom kretske kulture. ... Karijeru arheologa Bulić je zapravo počeo u Dubrovniku. On je 1875. godine sredio gimnazijsku numizmatičku zbirku u kojoj je, kako se čini, bilo i dosta grčkog novca. ... U Slanome kod Dubrovnika otkopao je starokršćansko grobište s nekoliko sarkofaga, od kojih jedan ima vrlo zanimljiv natpis. ... Već 1880., dok je još bio u Zadru, napisao je u pohrvaćenoj Katoličkoj Dalmaciji, kako sam kaže, nekoliko polemičkih članaka o smrti kralja Zvonimira protiv talijanaških stavova. ... Rezultati njegovih istraživanja bili su povod sukobu sa službenim stavovima splitske crkve. Bulić se nije ustručavao ući u polemiku s tadašnjim biskupom i splitskim klerom, svjestan da mu je čvrsto zaleđe povijesna istina. Splitska je crkva, naime, svoj autoritet i pravo na metropolitansku čast gradila na salonitanskoj baštini, kao njezin legitimni nasljednik, što je neosporno. Po tradiciji splitske crkve, međutim, osnivač salonitanske crkve je bio Domnio, navodni učenik sv. Petra i mučenik pod Trajanom, čime se željelo dokazati da splitska crkva ima apostolsko podrijetlo preko svog legitimnog prethodnika salonitanske nadbiskupije. Bulić je, međutim, nepobitno dokazao da su svi salonitanski mučenici bili pogubljeni pod Dioklecijanom osim Venancija, pa prema tome ne može biti govora o apostolskim izvorima salonitanske crkve. ... Splitska crkva nije se tako lako mogla odreći drevne tradicije na kojoj je u povijesti, a i u tom trenutku, gradila pravo na metropolitansku čast među dalmatinskim biskupijama, koju je izgubila pod Austrijom, pa je vršila pritisak na Bulića kao svećenika da odstupi od svojih stavova, zaprijetivši mu ekskomunikacijom. Ni pred tom prijetnjom Bulić nije odstupio, jer se njega nije moglo silom lomiti, nije on bio čovjek takvog kova. Do izvršenja prijetnje nije došlo jer se u taj spor zbog zanimljivosti Bulićevih otkrića i rezultata umiješala i svjetska znanstvena javnost ... Spor je došao i do Vatikana, ali je referent komisije stao na Bulićevu stranu, pa je tako spor završen". ... Don Frane Bulić je umro "u dubokoj starosti od posljedica operacije kamenaca žučne kesice".

Zanimljive su posvete koje je u poklonjenim knjigama zapisao don Frane, pa su osobite dvije posvećene dubrovačkom gosparu i liječniku dr. A. Doršneru. Već pomalo nagrižen zubom vremena, papir početka knjige (Frano Bulić - Lovre Katić, Stopama hrvatskih narodnih vladara, knj. CCLIX, Izdanje Hrv. knj. društvo Sv. Jeronima, [ Zagreb , 1928.]) otkriva zapis: "Štovanomu Gospodinu ..., Specijalisti za bolesti uha, nosa, grla, šaljem na dar ovu knjižicu. Don Frane Bulić. Željom da mu on osnaži uho da može bolje prisluškivati što mu ispod zemlje govore hrvatski spomenici; da mu popravi nos, da može bolje njušiti gdje još ispod zemlje leže hrv. spomenici; da mu ojača grlo da može bolje, grlatije slaviti hrvatske narodne vladare". Unutar korica knjige (Frane Bulić - Ljubo Karaman, Palača cara Dioklecijana u Splitu, Matica hrvatska, Zagreb , 1927.) razabiru se riječi: "Štovanomu gospodinu ... koji od više vremena uspješno liječi potpisanoga da je mogao napisati ovo djelce i da može još slično o staroj Saloni napisati. Don Frane Bulić, od iskrene zahvalnosti na dar. Split, 26. IX. 1928." Prelazeći granice privatnosti, ove riječi tiho zadiru u vječnost.
 
« Prethodna   Sljedeća »
Izlog knjiga

Zbiljnosti osnivanja i djelovanja 66. pukovnije za izgradnju cesta



Branitelji trebaju biti nositelji hrvatskog gospodarstva



Nezakonitosti zamjene dionica u kuponskoj privatizaciji



Carla del Ponte: Bijeg od istine



Dušan Vujić i ortaci u pljački državnih robnih zaliha



Pete kamatne tablice 1-120%

Tko je Online

OGNJIŠTE BROJ 18 



HRVAT EUROPEJAC - NOVI BROJ: 2 


Slični Sadržaji
 
Top! Top!